Share PDF

Search documents:
  Report this document  
    Download as PDF   
      Share on Facebook

PRIVATNO OSIGURANJE

Nude ga privatni osiguravatelji, mada vlasnik osiguravatelja moze biti i drzava.

4 OSNOVNE VRSTE PRIVATNOG OSIGURANJA : zivotno osiguranje, osiguranje imovine, osiguranje od odgovornosti, osiguranje nezgode i zdravstveno osiguranje.

ZIVOTNO OSIGURANJE- predstavlja najzastupljeniju vrstu privatnog osiguranja i pokriva vise od polovine ukupne svjetske premije osiguranja.

OSNOVNI RIZICI KOJI SE POKRIVAJU ZIVOTNIM OSIGURANJEM: rizik prerane smrti, rizik nedovoljnih prihoda tokom starosti.

RIZIK PRERANE SMRTI –Za pokrice rizika prerane smrti zainteresovana su i preduzeca i pojedinci, odnosno njihove porodice. Preduzeca zele da se zastite od finansijskih posljedica smrti kljucnog lica u preduzecu, jer zbog nepostojanja zamjenika preduzece moze izgubiti finansijsku sigurnost. Porodice imaju potrebu da se zastite od finansijskih posljedica u slucaju smrti voditelja porodice koji moze ostaviti neizmirene finansijske obaveze kako prema drugima( dugove, hipoteke) tako i prema zavisnim clanovima vlastite porodice( odgoj , obrazovanje djece);

RIZIK DUGOVJECNOSTI- ovaj rizik krece se suprotno riziku prerane smrti. Zastita od ovih rizika se obezbjedjuje akumuliranjem sredstava za vrijeme kada se radom ostvaruju prihodi u svrhu pokrica nedostatka sredstava u poznijim godinama zivota. Javlja se problem dali ce akumulirana sredstva biti dovoljna za obezbjedenje zeljenog zivotnog standarda, odnosno za pokrice potreba do kraja zivota.

UTVRDJIVANJE POTREBNOG IZNOSA ZIVOTNOG OSIGURANJA

Jedan od kljucnih problema za osiguranika, kada je u pitanju kupovina zivotnog osiguranja, je utvrdjivanje iznosa zivotnog osiguranja koji mu je potreban. Iznos zivotnog osig koji osiguranika treba zavisi od mnostva faktora i to je stvar njegovog subjektivnog stava prema ovom problemu. Koncept vrijednosti ljudskog zivota moze biti upotrebljiv kod pojedinih vrsta zivotnog osiguranja. Koncept predstavlja sadsnju vrijednost buduce neto zarade , umanjen za njegove troskove egzistencije. Najveca poteskoca u primjeni ovog koncepta je prognoziranje kretanja neto zarada koje ce pojedinac ostvariti u buducnosti. Kod koncepta analize potreba- utvrdjivanje potrebnog iznosa zivotnog osig zasniva se na analizi potreba zavisnih lica, odnosno preduzeca kako bi se odrzao postojeci zivotni standard, odnosno kontinuitet obavljanja poslovnih aktivnosti. Vrijednosni izraz potreba umanjuje se za druga fin sred na raspolaganju za pokrice potreba. Gl. Nedostatak ovog koncepta je to sto se potrebe vremenom mijenjaju a i zanemaruje se dejstvo inflacije. Koncept analize kapitala – usmjeren je na utvrdjivanje visine kapitala koji je potreban za obezbjedjenje prihoda koji zavisnim licima mogu pokriti finansijske gubitke usljed smrti kljucnog lica.

1

AKTUARSKE OSNOVE ZIVOTNOG OSIGURANJA

POKAZATELJI SMRTNOSTI- osnova za proracun premije u zivotnom osiguranju na bazi koje se utvrdjuje vjerovatnoca nastupanja osiguranog slucaja.

Za razliku od imovinskih osig, kod zivotnih osig nastupanje osiguranog slucaja nije neizvjesno, nego je neizvjesno vrijeme njegovog nastupanja. Za utvrdjivanje pokazatelja smrtnosti mogu se koristiti podaci iz proslosti. Vjerovatnoce smrti za pojedine starosne grupe mogu da se utvrde pracenjem jedne generacije od rodjenja pa do umiranja posljednjeg u generaciji. Pracenje svih clanova 1 gen otezano je nizom poteskoca kao sto su : promjena mjesta boravka i sl. Pored pok smrtnosti za obracun neto premije neophodno je odrediti i obracunsku kam stopu. U interesu osiguravatelja je da ova kamatna stopa bude sto niza. S druge strane, da bi ponudio atraktivan proizvod i privukao osiguranike osiguravatelj treba da u obracun ukalkulise sto vecu kam stopu. Ne smije se zanemariti uticaj inflacije.

KARAKTERISTIKE PROIZVODA ZIVOTNOG OSIGURANJA – Proizvodi zivotnog osiguranja se u velikoj mjeri razlikuju od ostalih vrsta osiguranja. Isplata osigurane sume kod zivotnog osiguranja vezana je za dogadjaj smrti osiguranog lica. Sama po sebi smrt nije neizvjesna, ali je neizvjesno vrijeme njenog nastupanja.

PONUDA OSIGURANJA- ugovor o zivotnom osiguranju zakljucuje se na osnovu ponude u kojoj su navedeni osnovni podaci o osiguraniku, a koji su relevantni za utvrdjivanje uslova osiguranja.

POLICA OSIGURANJA- pismena isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju. Svi podaci koji su navedeni u ponudi, odnosno polici osiguranja moraju biti tacni i nedvosmisleni kako bi se izbjegle sporne situacije.

VRSTE PROIZVODA ZIVOTNOG OSIGURANJA :

PRIVREMENO ZIVOTNO OSIGURANJE – pruza zastitu na odredjeni rok, a osigurana suma se isplacuje samo ako osiguranik umre u tom roku.

DOZIVOTNO ZIVOTNO OSIGURANJE – pruza zastitu od dana izdavanja police do smri osiguranog lica, osigurana suma je konstantna tokom vremena, a premije mogu da se uplacuju dozivotno ili tokom kraceg vremenskog perioda.

UNIVERZALNO ZIVOTNO OSIGURANJE – pruza vlasnicima polica trajnu zastitu, ali sa vecom fleksibilnoscu od dozivotnog osig, koja se ispoljava u mogucem povecanju ili smanjenju iznosa premije, kao i iznosa osigurane sume tokom trajanja ugovora u skladu sa potrebama vlasnika police.

2

VARIJABILNO ZIVOTNO OSIGURANJE – pruza trajnu zastitu uz fiksne premije i zagarantovani nominalni iznos police, a razlikuje se od tradicionalnog dozivotnog osiguranja u nacinu na koji se investira gotovinska vrijednost police.

VARIJABILNO UNIVERZALNO –kombinuje strukturu i fleksibilnost police univerzalnog zivotnog osig sa investicijskim izborom varijabilnog osig.

DAROVNO ZIVOTNO O. – obezbjedjuje isplatu osigurane sume ne samo u slucaju smrti osiguranog lica za vrijeme pokrica, nego i u slucaju da osiguranik prezivi taj period.

OSIGURANJE RENTE- niz periodicnih placanja u toku definisanog perioda, odnosno do kraja zivota osiguranog lica.

DOBROVOLJNO PENZIJSKO OSIGURANJE – na dobrovoljnoj osnovi bazirana dopuna obaveznim programima penzijskog osiguranja koju moze ostvariti svaki gradanin.

Ovo osiguranje je zasnovano na sljedecim principima: uplata na dobrovoljnoj osnovi, raspodjela rizika ulaganja, ravnopravnost clanstva, javnost rada, akumulacija sredstava.

PREDNOSTI ZIVOTNOG OSIGURANJA U ODNOSU NA DOBROVOLJNO : Polica zivotnog osig moze posluziti kao sredstvo obezbjedjenja za kredit, svi najznacajniji uslovi osiguranja unaprijed se definisu ugovorom, polica zivotnog osig predstavlja vrijednosni papir koji korisniku daje pravo na ucesce u dobiti na osnovu plasmana sredstava matematicke rezerve.

IZBOR VRSTE PROIZVODA ZIVOTNOG OSIGURANJA

Poseban problem za osiguranika kod kupovine z.o odnosi se na izbor vrste proizvoda. Osiguranik se prilikom izbora mora opredijeliti i prioritet dati cistoj zastiti ili investicijskoj komponenti police. Cista zastita osiguranika interesantna je za pokrice rizika prerane smrti, dok je investicijska komponenta police znacajna za pokrice rizika dugovjecnosti.

Uobicajen problem kod izbora vrste proizvoda je i opredjeljenje za privremeno ili trajno osiguranje. Postavlja se i pitanje nacina na koji ce se vrsiti isplata osigurane sume u slucaju dozivljenja. Osiguranik moze izabrati isplatu cijele osigurane sume odjednom, a moze se opredijeliti i na isplatu putem rente. Premija moze da se plati jednokratno ili periodicno. Osiguranik mora izvrsiti konacan izbor u skladu s vlastitim preferencijama i na osnovu analize slj karakteristika svakog proizvoda ; period zastite, visine i nacin placanja premije i naknade, gotovinske vrijednosti police i poreskog opterecenja.

3

ZNACAJ ZIVOTNOG OSIGURANJA ZA POJEDINCA

Stednja koristi pojedincu, ali ona zahtjeva znacajne resurse kao i vrijeme da bi obezbjedila odredjeni prinos. Na pocetku stednja obezbjedjuje veoma mali prinos, za razliku od zivotnog osiguranja koje tokom cijelog perioda pokrica pruza zastitu na puni iznos osigurane sume. Ukoliko bi lice umjesto da placa godisnju premiju zivotnog osiguranja istu izdvajalo za stednju, potreban mu je veci br godina da bi ustedjena suma dostigla iznos osigurane sume koji se putem zivotnog osiguranja garantuje odmah na pocetku. Police z.o mogu posluziti kao veoma siguran i profitabilan instrument stednje. U slucaju da pojedinac nakon smrti ostavi nasljednicima imovinu, oni moraju da preuzmu obavezu placanja poreza na naslijedjenu imovinu.

KORISTI ZA DRUSTVO

Zivotno osig pruza mnogo koristi za drustvo cime doprinosi opcem privrednom razvoju. Predstavlja zamjenu za odredjene programe socijalne zastite koje organizuje drzava. Drzava najcesce pruza podrsku razvoju zivotnog osig kroz razlicite poreske olaksice. Posebno je bitno istaci znacaj zivotnog osiguranja u finansiranju velikih investicija koje su posebno vazne za razvoj privrede. Investicije zahtijevaju veca finansijska sredstva. U nastojanju da svoja sredstva usmjere u sto atraktivnije projekte ,osiguravatelji posebnu paznju moraju posvetiti prikupljanju osnovnih inf o projektu, odnosno preduzecu u koje se ulazu sredstva.

FAKTORI KOJI DETERMINISU ZASTUPLJENOST ZIVOTNOG OSIGURANJA UNUTAR PRIVREDE: stepen razvijenosti socijalnog osig, nivo razvoja privrede, porezni tretman zivotnog osig, stabilnost nacionalne valute, razvijenost fin trz.

STEPEN RAZVIJENOSTI SOCIJALNOG OSIGURANJA

Uticaj socijalnog osig ispoljava se kroz programe penzijskog i invalidskog osig, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti. Program penzijskog i invalidskog osig implicira obavezna izdvajanja radno aktivnih pojedinaca koja se akumuliraju do njegovog odlaska u penziju. Akumulirana sr sluze za isplate penzija nakon gubitka radne sposobnosti. Visina sredstava koja se izdvajaju kao i uslovi za odlazak u penziju razlicito su propisani u pojedinim zemljama. Nacin na koji se utvrdjuje struktura i alokacija sredstava za finansiranje zdravstvene zastite regulisan je zakonskim propisima koji se razlikuju od drzave do drzave. Kao poseban rizik gdje postoji potreba za drzavnom intervencijom javlja se rizik od nezaposlenosti. Zastitu od ovog rizika drzava ostvaruje putem osig od nezaposlenosti.

RAZVIJENOST PRIVREDE- Stanovnistvo razvijenih zemalja zahvaljujuci visem zivotnom standardu moze izdvojiti veci iznos sredstava za pokrice buducih potreba putem zivotnog osiguranja. Nerazvijene zemlje i nizak nivo zivotnog standarda zbog malih prihoda smanjuju mogucnost stanovnistva za kupovinu zivotnog osiguranja.

4

PORESKI TRETMAN PREMIJA I NAKNADA KAO ZIVOTNOG OSIGURANJA

Uzimajuci u obzir koristi koje zivotno osiguranje pruza kako pojedincu tako i cjelokupnoj privred, drzava nastoji da kroz razlicite poreske olaksice stimulise razvoj zivotnog osig.

STABILNOST NACIONALNE VALUTE Uticaj stabilnosti nacionalne valute moze da bude kljucni za razvoj zivotnog osiguranja unutar nacionalne privrede.

RAZVIJENOST FINANSIJSKIH TRZISTA – Utice na privlacnost zivotnog osiguranja kao instrumenta za ostvarenje finansijskih ciljeva.

PONUDA ZIVOTNOG OSIGURANJA NA TRZISTU BIH

Nerazvijenost trzista zivotnog osig na BIH remeti kriterije prema kojima potencijalni osiguranici utvrdjuju prioritete kod kupovine zivotnog osig. Tako se zbog slabe ponude proizvoda zivotnog osiguranja osiguranici najcesce prvo opredjeljuju za vrstu proizvoda zivotnog osiguranja a nakon toga utvrdjuju iznos osigurane sume na koji ce kupiti policu. Ako je u pitanju pokrice rizika dugovjecnosti onda je prvo potrebno utvrditi potrebnu visinu rente a nakon toga pristupiti izboru vrste osiguranja rente.

NAJZNACAJNIJI PROIZVODI NA TRZISTU

MJESOVITO OSIGURANJE- najpopularnija vrsta zivotnog osiguranja na trzistu BIH koja predstavlja kombinaciju osiguranja za slucaj smrti i osiguranja za slucaj dozivljenja.

Ovaj proizvod nude svi osiguravatelji koji se bave zivotnim osiguranjem na nasem trzistu. Premije za ovu vrstu osig su dosta visoke a mogu se placati jednokratno ili godisnjim uplatama tokom perioda pokrica. Osiguravatelji najcesce daju mogucnost placanja premije u ispodgodisnjim intervalima ( polugodisnje , kvartalno i mjesecno). M. O- zakljucuje se na duzi vremenski period, i u intervalu od 18-65 god starosti s najvisom dobi u osiguranju do 75 god.

Osiguranje za slucaj smrti ili riziko osiguranje- predstavlja sustinu zivotnog osiguranja, interesantno je ugl samo preduzecima za osig kljucnih pojedinaca i pojedincima kojima moze da posluzi kao garancija za dobivanje kredita.

Osiguranje zivota u korist djeteta – predstavlja posebno prilagodjeno mjesovito osiguranje gdje se kao korisnik osiguranja javlja dijete osiguranog lica.

Osiguranje rente – osiguravatelji obicno ne nude poseban proizvod nego ostavljaju mogucnost da se isplata osigurane sume po bilo kojoj vrsti osiguranja obavlja u vidu dozivotne ili vremenski ogranicene rente.

5

POTESKOCE KOD IZBORA PROIZVODA I OSIGURAVATELJA

Atraktivnost proizvoda zivotnog osig u najvecoj mjeri zavise od visine premije koja je determinisana pokazateljima smrtnosti, kam stopom i dodatkom za pokrice rezijskih troskova. Osiguravatelji moraju posebno analizirati ove parametre kako bi odredili visinu premije sa kojom ce biti konkuretni na trzistu.

OSIGURANJE NEZGODE I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

RIZICI LOSEG ZDRAVSTVENOG STANJA – odnose se na finansijske gubitke prouzrokovane povredom ili bolescu. KATEGORIJE FINANSIJSKIH GUBITAKA: troskovi lijecenja, troskovi dugorocne njege, gubitak prihoda usljed nesposobnosti za rad.

TROSKOVI LIJECENJA- Odnose se na sve troskove koji su nastali lijecenjem pojedinca, odnosno zavisnih clanova njegove porodice. Oni ukljucuju troskove prouzrokovane razlicitim vrstama med usluga kao sto su: bolnicki tretman, vanbolnicki tretman, operacije, dijagnosticiranje, lijekovi i pomocni med materijal, transportni troskovi i sl.

GUBITAK PRIHODA USLJED ONESPOSOBLJENOSTI ZA RAD

Prestanak rada usljed loseg zdravstvenog stanja dovodi pojedinca odnosno clanove njegove porodice do gubitka prihoda koje je on ostvarivao. Onesposobljenost za rad moze trajati kraci ili duzi vremenski period od cega zavisi i visina gubitka. Umanjenje radne sposobnosti obicno se izrazava u %

.

TROSKOVI DUGOROCNE NJEGE – Nezgoda ili bolest mogu dovesti pojedinca u stanje fizicke zavisnosti od drugih lica prilikom obavljanja osnovnih dnevnih fizickih aktivnosti. Iako se potreba za njegom moze javiti i kod mladjih lica, mi cemo se fokusirati na starija lica jer cinjenica je da je gotovo polovina starije populacije u odredjenoj zivotnoj dobi zahtijeva njegu. U posljednje vrijeme prisutan je trend smanjenja sposobnosti porodice da se brine za starija nemcna lica cime se povecava traznja za njegom. Razlozi za to su : sve manja zastupljenost „ prosirenih porodica „ , povecanje zavisnosti porodice od prihoda oba bracna druga, produzenje ocekivanog trajanja zivota, povecanje broja ustanova koja se bave pruzanjem njege nemocnim licima.

OSIGURANJE NEZGODE – osiguranje iznenadnog i o osiguranikovoj volji nezavisnog dogadjaja koji djeluje uglavnom izvana i naglo na osiguranikovo tijelo i ima za posljedicu njegovu smrt, potpunu ili djelimicnu invalidnost, onesposobljenost za rad ili narusavanje zdravlja koje zahtijeva lijecenje i njegu.

Kod osiguranja nezgode osigurana suma nije vezana za vrijednost predmeta osiguranja, nego se utvrdjuje na bazi ugovora. Predmetni dogadjaj odnosi se na : gazenje, sudar, udar nekim predmetom ili od neki predmet, udar groma, el en. Utapanje, gusenje, opekotine, trovanje i sl. Ugovor o osiguranju nezgode mogu se raditi individualno a mogu i grupno.

6

NAJBITNIJE VRSTE OSIGURANJA NEZGODE NA TRZISTU BIH

OSIGURANJE LICA OD POSLJEDICA NEZGODE PRI I IZVAN OBAVLJANJA REDOVNOG ZANIMANJA- Je tipicno osig nezgode kod kojeg se premija i osigurana suma prilagodjava razlicitim kategorijama profesija kojima se bave osiguranici tako sto su razlicite vrste zanimanja razvrstane po razredima opasnosti.

OSIGURANJE LICA OD POSLJEDICE NEZGODE U MOTORNIM VOZILIMA I PRI OBAVLJANJU POSEBNIH DJELATNOSTI PRILAGODJENO JE SLJ KATEGORIJAMA OSIGURANIKA : Clanovima sportskih org, vozacima, putnicima i radnicima za vrijeme upravljanja i voznje motornim vozilima. Dobrovoljnim davaocima krvi , clanovima kulturno-umjetnickih drustava i sl.

OSIGURANJE UCENIKA I STUDENATA OD POSLJEDICE NEZGODE I POSEBNA OSIG OMLADINE OD POSLJEDICE NEZGODE odnosi se na nekoliko vrsta pokrica, a osiguranici mogu biti: ucenici i studenti, djeca pojedinacno i grupno, ucesnici u dobrovoljnim radnim akcijama, studenti za vrijeme boravka u inostranstvu. I sl.

OSIGURANJA GOSTIJU, IZLETNIKA I TURISTA OD POSLJEDICA NEZGODE koristi se za pokrice odgovornosti ugovaraca za slj grupe osiguranika: hoste hotela motela, turiste, izletnike, posjetioce kulturno umjetnickih, sportskih i drugih priredbi.

OSIGURANJE POTROSACA, PRETPLATNIKA- Odnosi se na osig potrosaca struje, plina i sl, kao kupaca listova, stedisa, vlasnika kreditnih kartica i sl.

OBAVEZNO OSIG PUTNIKA U JAVNOM PROMETU –Duzni su da zakljuce svi koji se bave javnim prevozom putnika. Ova vrsta osig odnosi se na : putnike u javnom gradskom prevozu, putnike u zeljeznickom saobracaju, putnike u taksi vozilima, putnike u vazdusnm javnom prevozu, putnike u zicarama i uspinjacama i sl.

OSTALA OSIG – Ukljucuju niz posebnih osiguranja kao sto su: osiguranje kaskadera, osiguranje demontera mina, granata i dr eksplozija, osiguranje ronilaca, osiguranje ucesnika tecajeva plivanja i skijanja i sl.

DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U BIH – Osiguravatelji ga nude u okviru privatnog osiguranja kao dopunu obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Tako se vlasnicima polica nudi brza i kvalitetnija usluga od one koje mogu dobiti kroz programe obaveznog zdr osig. Osiguravatelji u saradnji s privatnim poliklinikama nude razlicite pakete zdravstvenih usluga u zavisnosti od potreba osiguranika. Ovi paketi osiguraniku daju pravo na klasicne sistematske preglede kao i specijalisticke preglede u slucaju potrebe. Osiguravatelji preuzimaju i dio troskova lijecenja u specificiranim poliklinikama kao i dnevne naknade za boravak u bolnici. Posebno interesantan proizvod koji se nudi i koji je prilicno popularan na trzistu BIH je

7

putnicko zdravstveno osiguranje. Polica ovog osig pruza osiguraniku pokrice troskova pruzene medicinske pomoci za vrijeme puta u inostranstvo.

OSIGURANJE IMOVINE – odnosi se na mnostvo razlicitih proizvoda koji se koriste za pokrice imovinskih rizika. Osiguranjem imovine pokrivaju se raznovrsni imovinski rizici koje je potrebno posmatrati iz aspekta opasnosti koje izazivaju razlicite gubitke na imovini i iz aspekta predmeta osiguranja. Gubitke koje preduzece / pojedinac moze imati na imovini :

Pozar i grom – su osnovne opasnosti koje se pokrivaju policama osiguranja iovine. Pozar je jedan od najozbiljnih uzroka gubitaka na imovini. Pored pozara steta na imovini moze biti prouzrokovana i dejstvom oluje kao i drugih manje opasnih vjetrova. Kao poseban uzrok gubitaka na imovini javlja se grad koji svojim udarom moze da dovede do unistenja ili ostecenja imovine. Zracna letjelica predstavlja posebnu opasnost, jer moze doci do udara ili pada letjelice ili njenog djela cime se moze ostetiti imovina na zemlji. Motorna vozila mogu prouzrokovati stetu na nekoj drugoj vrsti imovine. Primjer su stete na gradjevinskom objektu koje nastanu udarom sopstvenog auta. Kao poseban oblik pokrica javlja se osig imovine po tzv „ all risks „ policama.

ALL RISKS POKRICE – pruza pokrice za sve vrste opasnosti izuzev onih koje su specificirane u uslovima ugovora.

OPASNOSTI KOJE SU OBICNO ISKLJUCENE IZ POKRICA

Sve gotovo police osig imovine iskljucuju pokrice gubitaka od katastrofa kao sto su rat i nuklearne reakcije. Vecina polica koje pokrivaju zgrade i imovinu na fiksnim lokacijama iskljucuje pokrice od zemljotresa i pozara. Stete od poplava isto tako mogu biti katastrofalne ali za razliku od zemljotresa one se lakse mogu predvidjeti. Gubici na imovini mogu biti i posljedica opasnosti od neodrzavanja, kao sto je istrosenost i potrganost, skriveni gubici i sl. Takvi gubici obicno se ne pokrivaju osiguranjem imovine zato sto je sigurno da ce se pojaviti tokom vremena ili se oni mogu izbjeci redovnim odrzavanjem i njegom.

OSNOVNE KATEGORIJE IMOVINE IZLOZENE RIZICIMA

IMOVINA- svaki predmet koji ima odredjenu vrijednost. Imovina svojim vlasnicima pruza razlicite koristi zavisno od toga kako je koriste. Njena vrijednost moze da opadne ili da se izgubi kao posljedica dejstva razlicitih opasnosti.

GRADJEVINSKI OBJEKT – Odnosi se na sve dijelove gradjevinskog objekta, temelje i podrumske zidove, sve ugradjene instalacije i svu ugradjenu opremu.

8

LICNA IMOVINA – sadrzana u gradjevinskom objektu odnosi se na licnu imovinu pojedinca ili poslovnu imovinu preduzeca koja se nalazi u kuci, zgradi ili poslovnom objektu. Ova imovina ukljucuje : namjestaj, masinu, opreme i zalihe.

NOVAC I VRIJEDNOSNI PAPIRI – Predstavljaju imovinu koja iz aspekta osiguranja ima posebne karakteristike. Novac i vrijednosni papiri su veoma osjetljivi na opasnost od kradje.

MOTORNA VOZILA S PRIKLJUCCIMA – Su jedan od najzastupljenijih predmeta osiguranja. Imamo 3 osnovne kategorije ove imovine : motorna vozila koja se koriste na javnim putevima ( kamioni, auta ), radne masine koje se rijetko koriste na javnim putevima( buldozeri, viljuskari), vozila koja sluze za sportske i rekreativne svrhe.

IMOVINA U TRANSPORTU – izlozena je nizu opasnosti za cije pokrice se koriste odredjene vrste osiguranja imovine. Prevoz robe moze se obaviti u razl transportnim sredstvima ( kamion, vozovi, avioni i sl ).

DEFINISANJE LOKACIJE – pored imovine koja je predmet osiguranja , polica osiguranja imovine mora precizno specificirati i mjesto gdje je imovina osigurana. Ako je npr u pitanju: autoosiguranje, onda se mora definisati u kojim zemljama vazi pokrice. Vecina polica osiguranja imovine odnosi se na gradjevinske objekte i licnu imovinu sadrzanu u njima. Lokacija je najcesce fiksna mada se i dijelovi zgrade mogu ukloniti zbog popravke ili skladistenja. Npr : instalirani rashladni uredjaji mogu se premjestiti iz zgrade zbog navedenih razloga. Kada je u pitanju licna imovina pojedinca ili poslovna imovina preduzeca, veca je vjerovatnoca da ce lokacija imovine biti promijenjena. Namjestaj iz kuce moze biti privremeno smjesten u kamion radi transporta i sl.

OSNOVNE KATEGORIJE GUBITAKA POKRIVENIH OSIGURANJEM IMOVINE

Direktni gubici odnose se na smanjenje vrijednosti imovine, a indirektni na izgubljene prihode i dodatne troskove vezane za nastalu stetu. Nastupanje osiguranog slucaja moze dovesti i do indirektnih gubitaka. Sto je imovina duze neuopotrebljivija, duze je i vrijeme u kojem dolazi do ove vrste gubitaka. Osiguranjem izgubljenih prihoda pokrivaju se i operativni troskovi koji se nastavljaju dok je posao prekinut. Sustina ovog pokrica je da se osiguranik vrati u istu finansijsku poziciju u kojoj bi bio da se osigurani slucaj nije ni desio.

LICA KOJA SU POKRIVENA OSIGURANJEM IMOVINE

Ugovor o osiguranju imovine zakljucuje se izmedju osiguravatelja i osiguranika. Osigurljivi interes za imovinu mogu imati pojedinci i preduzeca koji su vlasnici imovine, korisnici , zajmodavci i sl. Imenovani osiguranik mora biti naveden u polici osiguranja na za to predvidjenom mjestu. Kod osiguranja imovine preduzeca moze se desiti da vise razlicitih lica i posl org budu navedeni kao imenovani osiguranici. U tom slucaju obicno se 1 od njih definise kao odgovorno lice za kontakt i regulisanje obaveza prema osiguravatelju.

9

DEFINISANJE OSIGURANE SUME

OSIGURANA SUMA- Maksimalni iznos naknade za sve pokrivene rizike ili samo za neke oblike pokrica.

Time se osiguravatelj stiti od katastrofalnih i prilagodjava pokrice svojim finansijskim potencijalima. Osigurana suma nekada moze varirati u zavisnosti od promjene cijene imovine koja je osigurana. Promjena cijene moze nastupiti iz razlicitih razloga(inflacija, sezonska roba).

DEFINISANJE UMANJENJA OBAVEZE IZ OSIGURANJA – Definisanje iznosa za koji ce se umanjiti gubitak, odnosno iznosa koji bi inace trebao biti ukljucen u naknadu iz osiguranja ( fransiza, odnosno samopridrzaj osiguranika)

To bi znacilo da se u ugovoru definise iznos za koji ce se umanjiti gubitak, odnosno iznos koji bi inace trebao biti ukljucen u naknadu iz osiguranja.

Umanjenje obaveze iz osiguranja moze se def po dogadjaju i agregatno. Po dogadjaju moze se primijeniti na svaki pojedinacni dio imovine, na svaku lokaciju, ili na svaku opasnost. Izrazava se u novcanim jedinicama, u % od odredjenih vrijednosti ili u vremenskim jedinicama. Agregatno umanjenje – primjenjuje se kolektivno na sve gubitke koji se desavaju u definisanom periodu koji se obicno poklapa sa periodom na koji je zakljucen ugovor o osiguranju.

UTVRDJIVANJE VRIJEDNOSTI GUBITKA

Nasi osiguravatelji prilikom utvrdjivanja vrijednosti gubitka prave razliku izmedju pojmova steta i odsteta.

STETA –Predstavlja stvarni iznos gubitka koji je nastao nastupanjem osiguranog slucaja.

ODSTETA – Iznos naknade iz osiguranja koji moze biti manji ili jednak iznosu stete.

Osiguravatelji evaluaciju gubitaka na gradjevinskim objektima i licnoj imovini obicno vrse na bazi troskova zamjene. Zamjena podrazumijeva nabavku nove imovine koja je slicna prvobitnoj. Ako je u pitanju unikatna imovina onda pristup na bazi troskova zamjene nije moguc. Drugi pristup koji osiguravatelji koriste prilikom utvrdjivanja iznosa gubitka na imovini zasnovan je na trenutnoj gotovinskoj vrijednosti imovine. Pored navedena 2 pristupa koriste se i drugi : funkcionalna vrijednost, prodajna cijena, vrijednosti u paru i sl.

Policama osiguranja imovine obicno se osiguravatelju daje mogucnost da bira 1 od sljedecih nacina pokrica gubitka:

10

popravak, ponovna izgradnja ili zamjena imovine drugom imovinom slicne vrste i kvalitete

placanje troskova za popravak ili zamjenu imovine

placanje utvrdjene vrijednosti gubitka na osiguranoj imovini

METODE ZA UTVRDJIVANJE NAKNADE IZ OSIGURANJA

PODOSIGURANJE- ako je osigurana suma manja od stvarne vrijednosti osigurane imovine.

NADOSIGURANJE – ako je osigurana suma veca od stvarne vrijednosti osigurane imovine.

PRAVILO PROPORCIJE – Odnos izmedju naknade osiguranja i stvarne vrijednosti objekta jednak je odnosu izmedju osigurane sume i stvarne vrijednosti imovine.

POSEBNA OGRANICENJA KOD PRIMJENE PRAVILA PROPORCIJE – kod podosiguranja se posebnim klauzulama u ugovoru moze definisati % koji je veci od proporcije i u kojem ce se utvrditi naknada kod djelimicne stete.

OSIGURANJE NA PRVI RIZIK I DRUGE METODE

OSIGURANJE NA PRVI RIZIK- osiguravatelj snosi gubitke do iznosa koji je utvrdjen kao limit, a gubitke preko tog iznosa snosi osiguranik.

METODA GRANICNE ODGOVORNOSTI – koristi se kod osiguranja poljoprivrednih kultura , a steta se utvrdjuje na bazi razlike izmedju ranije utvrdjenog limita prinosa i stvarnog prinosa koji je ostvaren nakon nastupanja osiguranog slucaja.

VISESTRUKO I DVOSTRUKO OSIGURANJE

VISESTRUKO- kada ukupna osigurana suma po svim policama nije visa od stvarne vrijednosti imovine u slucaju nastupanja osiguranog slucaja svaki osiguravatelj participira u ukupnoj naknadi srazmjerno dijelu rizika koji je preuzeo.

DVOSTRUKO – ako je ukupna osigurana suma po svim policama visa od stvarne vrijednosti imovine, svaki osiguravatelj participira u ukupnoj naknadi koja ne moze biti veca od stvarne vrijednosti gubitka.

PONUDA OSIGURANJA IMOVINE NA TRZISTU BIH

11

KASKO OSIGURANJE DRUMSKIH VOZILA – vrsta osiguranja imovine koja obuhvata osiguranje vozila na motorni pogon i osiguranje vozila bez motornog pogona. Ovo osiguranje pruza pokrice za sve vrste motornih vozila, njihove sastavne dijelove kao i dodatne uredjaje, opremu i stvari u vozilu, sto je precizno definisano u uslovima ugovora. Vozila za koje je se moze zakljuciti ovo osiguranje razvrstana su u slj grupe : putnicki auto, autobusi, vucna vozila, motocikli, teretna vozila i sl.

KASKO OSIGURANJE SINSKIH VOZILA – ima slicne uslove kao i osiguranje drumskih vozila, s tim da su njime pokriveni : tramvaji, lokomotive, sinobusi, vagoni i dr.

Kao i kod drumskih vozila moguce je potpuno i djelimicno kasko osiguranje sinskih vozila.

KASKO OSIGURANJE ZRACNIH LETJELICA – pokriva svaki gubitak ili stetu koja nastane na osiguranoj zracnoj letjelici(avionu, helikopteru i sl ) usred nekog vanrednog dogadjaja za vrijeme letenja, rulanja, stajanja na zemlji ili usidrenja.

KASKO OSIGURANJE PLOVILA – predmet osiguranja su brodovi i brodice u pomorskoj, jezerskoj i rjecnoj plovidbi kao i brodovi u izgradnji. Brodovi i brodice u pomorskoj plovidbi mogu se osigurati domacim i medjunarodnim kaskom.

KARGO OSIGURANJE ROBE U TRANSPORTU – predmet osiguranja je imovina vezana za transport. Dijeli se na domace i medjunarodno. Domace se odnosi na osiguranje posiljaka u domacem transportu, a medjunarodno se odnosi na osiguranje posiljaka u uvozu, izvozu i tranzitu.

OSIGURANJE IMOVINE OD POZARA I PRIRODNIH SILA – pruza pokrice od pozara i niza razlicitih opasnosti koje se u uslovima osiguranja mogu definisati kao osnovne i dopunske.

Imamo 2 vrste pokrica : osiguranje od pozara i dr opasnosti van industrije i obrta, osiguranje od pozara i nekih dr opasnosti u industriji i obrtu. Izdvajaju se slj kategorije imovine ( uz uslov da je izvan industrije i obrta) : poljoprivredna gazdinstva, sajmovi, pozorista, kina, muzeji, cirkusi, izlozbe i sl.

OSIGURANJE OD OSTALIH STETA NA IMOVINI –obuhvata niz vrsta osiguranja imovine koje se razlikuju po predmetima osiguranja i opasnostima za cije pokrice se koriste. Najbitnije su : osiguranje masine od loma, osiguranje od opasnosti provalne kradje i razbojnistva, osiguranje stakla od loma, osiguranje filmske djelatnosti i sl.

12

OSIGURANJE KREDITA – pruza pokrice za gubitak koje povjerilac moze imati zbog nemogucnosti naplate potrazivanja od jednog ili vise duznika u roku koji je definisan ugovorom o obavljenom poslu.

Gubici pokriveni ugovorom o osiguranju kredita odnose se na : izvozne kredite, hipoteke, poljoprivredne kredite, opstu insolventnost.

OSIGURANJE JEMSTVA – osiguravatelj pruza garanciju da ce se izvrsiti ugovorene obaveze. Garancija moze biti neposredna i posredna i u tom smislu se i razlikuju ugovori o osiguranju garancije.

OSIGURANJE OD RAZLICITIH FINANSIJSKIH GUBITAKA – odnosi se na pokrice indirektnih gubitaka koje osiguranik ima u slucaju nastupanja osiguranog slucaja.

Indirektni gubici mogu biti posljedica: gubitka zaposljenja, gubitka naknada, gubitka rente ili prihoda i sl. Ova vrsta osiguranja je najvise vezana za osiguranje imovine od pozara i drugih opasnosti.

OSIGURANJE TROSKOVA PRAVNE ZASTITE – omogucava osiguranicima da zastupanje svojih ekonomskih interesa prepuste osiguravatelju tako sto ce osiguravatelj preuzeti njihovu pravnu zastitu samostalno ili zajedno s osiguranikom.

OSIGURANJE POMOCI – pruza pokrice za teskoce koje osiguranici mogu imati tokom putovanja, dok su van kuce ili dok su van mjesta stalnog boravka. Kod nas je ponuda ove vrste osig ogranicena na turisticke rizike.

OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI

KARAKTERISTIKE RIZIKA ODGOVORNOSTI

GUBITAK ZBOG ODGOVORNOSTI – Predstavlja novcani izraz posljedica koje pretrpi lice povredom od strane pojedinca ili organizacije, odnosno novcani izraz stete na imovini prouzrokovane od strane pojedinca ili organizacije.

POJAM ZAKONSKE ODGOVORNOSTI

Zakonski propisi pojedincima daju odredjena prava ali i obaveze. Sustina rizika odgovornosti je u zakonski zasnovanoj odgovornosti pojedinca ili organizacije za povredu drugih lica ili ostecenje njihove imovine. Krivicna odgovornost moze biti rezultat namjere da se izazovu odredjene negativne posljedice, a moze biti i rezultat nemara pojedinca ili grupe. Potencijalne finansijske posljedice gubitaka vezanih za odgovornost ukljucuju, pored materijalnih steta, i odredjene nematerijalne stete.

13

Materijalne stet odnose se na stvarni iznos stete na imovini koji pretrpi ostecena strana. Nematerijalne stete odnose se na pretrpljeni bol, strah, placene kazne za prekrsaje, sudske troskove odbrane i sl.

TIPIÄŒNAIZLAGANJARIZICIMAODGOVORNOSTI

VLASNISTVO I KORISTENJE AUTOMOBILA I DRUGIH PREVOZNIH SREDSTAVA – izlaze pojedince i organizacije znacajnom riziku od odgovornosti za gubitke koje vozilo moze dananese trecim stranama.

POSJEDOVANJE I KORISTENJE ZEMLJISTA I ZGRADA – za stete koje pretrpe trece strane na zemljistu ili u objektima odgovornost moze da snosi pojedinac ili preduzece koji je njihov vlasnik ili ih koristi.

POSLOVNE OPERACIJE – znacajan oblik izlaganja riziku jer zaposlenici prilikom obavljanja svojih poslovnih aktivnosti mogu da izazovu gubitke kod trece strane.

ZAVRSENI POSLOVI – prisutna je kod niza zanimanja (nakon sto elektricar ili vodoinstalater zavrsi posao, lose uradjena instalacija moze izazvati pozar ili poplavu za sto je odgovoran izvrsilac posla).

PROIZVODI – mogu da izazovu tjelesne ozljede ili ostecenja imovine trecih strana predstavljaju poseban oblik izlozenosti, posebno dolazi do izrazaja kod proizvoda koji se masovno koriste (hrana ili farmaceutski proizvodi). Nekada se postojanje odgovornosti moze utvrditi tek nakon sto protekne znacajan vremenski period (npr.dejstvo nekih lijekova).

PROMOTIVNE AKTIVNOSTI – prilikom ovih aktivnosti preduzeca mogu svjesno ili nemarom da koriste tudje zasticene znakove ili slogane, ili se moze narusiti privatnost trece strane.

DEJSTVO ALKOHOLA – lice pod dejstvom alkohola ima vecu vjerovatnocu izazivanja gubitka kako drugima, tako i samom sebi. Za stete koju izazovu lica pod dejstvom alkohola mogu biti odgovorni i oni koji prodaju ili serviraju alkoholna pica (narocito ako se radi o maloljetnim licima).

PROFESIONALNE AKTIVNOSTI – profesionalna odgovornost moze postojati kod ljekara, advokata i drugih profesionalaca u slucaju kada oni prilikom obavljanja svojih aktivnosti, za koje imaju posebne kompetencije, naprave gresku ili propust za koji ostecena strana moze zahtijevati naknadu.

SPECIFICNOSTI UGOVORA O OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI

RAZLIKE U ODNOSU NA OSIGURANJE IMOVINE

Za razliku od osiguranja imovine kod kojeg u slucaju nastupanja osiguranog slucaja imamo 2 strane, osiguravatelja (koji placa naknadu) i osiguranika (kojem se placa naknada), kod osiguranja od odgovornosti u slucaju nastupanja osiguranog slucaja javlja se treca strana koja nije potpisnik ugovora i kojoj osiguravatelj placa naknadu za gubitak za koji je odgovoran osiguranik. Kod osiguranja od odgovornosti ugovorom se moraju specificirati aktivnosti i vrste ozljeda koje su pokrivene osiguranjem.

NAJZNACAJNIJI ELEMENTI UGOVORA

14

Ugovorom o osiguranju od odgovornosti mora se precizno definisati osiguranik odnosno lice ili organizacija ciji rizici odgovornosti su pokriveni. Pokrice se u nekim slucajevima prosiruje i na druge,u zavisnosti od njihove porodicne ili poslovne povezanosti sa imenovanim osiguranikom, sto se mora precizno definisati u uslovima ugovora. Kod osiguranja od odgovornosti se u uslovima ugovora specifiraju pokrivene aktivnosti ili izvori odgovornosti, a moguce je i pokrice za sve aktivnosti ili izvore odgovornosti, izuzev onih koje su u uslovima ugovora eksplicitno navedene kao iskljucene. Policama osiguranja od odgovornosti obicno se pruza pokrice za tjelesne ozljede i stete na imovini koje je trecoj strani izazvao osiguranik. Treca strana moze biti ostecena i u pogledu reputacije ili narusavanja privatnosti, klevete. Ugovorom se obicno pruza pokrice za 2 vrste troskova. Prvi se odnose na pokrice gubitka za koji je odgovoran osiguranik. Drugi se odnose na sudske troskove odbrane osiguranika, naknade advokatima, svjedocima i sl. Ugovorom se mora precizno odrediti vremenski period za koji vazi pokrice i odredbe kojim se ogranicava obaveza osiguravatelja-limiti pokrica.

UTVRDJIVANJE VISINE NAKNADE

FAKTORI KOJI UTICU NA VISINU OBAVEZE OSIGURAVATELJA

U slucaju da se spor po pitanju odgovornosti rjesava sudski, onda je iznos naknade koji ce platiti osiguravatelj jednak iznosu za koji sud odluci da predstavlja visinu gubitka ostecene trece strane.

Visina naknade na koju ima pravo ostecena treca strana treba da bude jednaka iznosu koji je potreban da se vrati u finansijsko stanje u kojem je bila prije nastupanja gubitka.

Ako je u pitanju steta na imovini, iznos naknade na koju ima pravo ostecena treca strana jednak je iznosu troskova popravke ili, ako popravka nije ekonomicna, iznosu potrebnom za zamjenu imovine.

Kod tjelesnih ozljeda, iznos naknade na koju ima pravo ozlijedjeno lice zavisi od niza elemenata, kao sto su: neophodni troskovi ljecenja i buduci troskovi, vrsta ozljede, visina izgubljenih prihoda, troskovi kucne njege..

OGRANICENJE OBAVEZE OSIGURAVATELJA

Obaveza osiguravatelja moze biti ogranicena po dogadjaju u posmatranom vremenu trajanja osiguranja. U tu svrhu definise se iznos osigurane sume koji predstavlja gornju granicu obaveze osiguravatelja po jednom osiguranom slucaju.

Moguce je definisanje odvojenih osiguranih suma posebno za slucaj smrti, tjelesnih ozljeda ili povrede zdravlja trecih lica, a posebno za stete na imovini.

Posebna vrsta ogranicenja je definisanje maksimalnog ukupnog iznosa kojegg ce osiguravatelj platiti kumulativno za ukupne stete od svih dogadjaja koji su pokriveni za vrijeme perioda pokrica.

U ugovoru je potrebno specificirati da li su troskovi odbrane ukljuceni u limit pokrica,a mogu se uvesti i posebni limiti.

Osiguravatelj ima interes da se max angazuje u odbrani osiguranika iz niza razloga.

Moguca su i druga ogranicenja obaveze osiguravatelja kao sto je slucaj dvostrukog osiguranja.

15

OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI NA TRZISTU BIH

Na OOO se u klasifikaciji nezivotnih osiguranja odnose vrste osiguranja sa siframa od 10-13.

10 – OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA VOZILA

Potrebno je razlikovati obavezno i dobrovoljno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila za stete trecim licima, kao i osiguranje od odgovornosti prevoznika za robu primljenu na transport u drumskom transportu.

Obavezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za stete trecim licima – osiguranjem se zakonska odgovornost osiguranika za stete koje automobil, ciji je vlasnik ili ga koristi, izazove kod trece strane prenosi na osiguravatelja.

Sistem zelene karte – omogucava da police osiguranja od autoodgovornosti izdate od osiguravatelja u zemljama clanicama sistema, medju kojima je i BIH, priznaju prilikom upotrebe vozila u inostranstvu.

Za osiguravatelje od autoodgovornosti u BIH zakonski su propisani najmanji iznosi na koje se mora ugovoriti osigurana suma po osiguranom slucaju. Za slucaj fizicke povrede lica, bez obzira na broj zrtava ukljucenih u nezgodu, u pitanju je iznos od 1.000.000 KM, a u slucaju stete na imovini, u pitanju je iznos od 350.000 KM, po jednom stetnom dogadjaju bez obzira na broj zrtava.

11 – OSIGURANJE OD CIVILNE ODGOVORNOSTI ZA ZRACNE LETJELICE

Zasnovano je na slicnim principima kao i kod drumskih vozila. Moguca su pokrica za osiguranje vlasnika od odgovornosti za stete trecim licima, za stete putnicima i za robu primljenu na transport.

12 – OSIGURANJE OD CIVILNE ODGOVORNOSTI ZA PLOVILA

Osiguranje od civilne odg.za brodove-pruza pokrice za svu civilnu odgovornost koja proizilazi iz upotrebe brodova ili camaca na moru, jezerima, rijekama ili kanalima, kao i odgovornost prevoznika.

13 – OSIGURANJA OD OPCE CIVILNE ODGOVORNOSTI

Pruza pokrice za sirok spektar rizika odgovornosti: osiguranje od opce odg, osiguranje proizvodjaca od odg.za proizvode, osiguranje o odgovornosti: revizorskih preduzeca, aktuara, ljekara, notara, stecajnih upravitelja..

TRZISTE OSIGURANJA U BIH

TRENDOVI NA TRZISTU OSIGURANJA U SVIJETU

Rezvoj osiguranja unutra svake zemlje uslovljen je opcim privrednim stanjem u njoj. Kao pokazatelj razvijenosti osiguranja unutar jedne drzave nejcesce se uzima podatak o visini ostvarene premije osiguranja. Ovaj podatak je potrebno staviti u odnos sa ostvarenim bruto nacionalnim proizvodom i brojem stanovnika. Tako dolazimo do stope premije od bruto nacionalnog proizvoda, odnosno do premije po stanovniku. U zemljama sa vecim BNP po stanovniku veci je i zivotni standard pa se mogu izdvojiti i znacajna sredstva za osiguranje, sto doprinosi razvoju ovog sektora.

16

TRZISTE OSIGURANJA ZEMALJA CENTRALNE I ISTOCNE EVROPE

Promjene u politickom i privrednom okruzenju u velikoj mjeri su se odrazile i na razvoj osiguranja u ovim zemljama. Do 90-ih god proslog vijeka ove zemlje je karakterisalo prisustvo malog br. Osiguravajucih drustava u drzavnom vlasnistvu koja su imala potpuni monopol, tako da je zbog odsustva konkurencije, bila smanjena motivacija za inovativnost i razvoj osiguranja. Nedovoljna razvijenost sektora osiguranja u ovim zemljama smanjuje njegov doprinos u stimulisanju privrednog razvoja.

Najznacajnije prepreke za razvoj trzista u tranzicijskim zemljama:

nedostatak iskustva u privatnom osiguranju i rizik menadzmentu

izgubljeno povjerenjeu sektor osiguranja

nestabilnost valuta i inflacija

nerazvijeno finansijsko trziste

nedostatak iskustva u regulisanju sektora osiguranja

preuzimanje zakonske regulative koja je vazila za razvijene trzisne ekonomije u EU bez prethodne institucionalne pripreme.

SPECIFICNOSTI TRZISTA OSIGURANJA U BIH

ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR

Vec od 80-ih god proslog vijeka, zbog dejstva inflacije, na prostoru bivse Jugoslavije doalzi do izrazaja gubitak povjerenja u osiguravatelje, a narocito po pitanju zivotnog osiguranja. Formiranje entiteta 1995.god dovodi do podjele trzista osiguranja u BIH. Tako je osiguravajuca djelatnost ostala u nadleznosti entiteta sto je rezultiralo sa 2 odvojena entitetska zakona. Djelatnost osiguranja je i dalje ostala u nadleznosti entiteta, ali je na drzavnom nivou formirana Agencija za osiguranje koja bi trebala da ima koordinirajucu ulogu. Njen zadatak je da harmonizira entitetske propise iz oblasti osiguranja i aktivnosti entitetskih nadzornih agencija. Pored toga, ova agencija treba da organizuje prikupljanje statistickih podataka na drzavnom nivou, kao i da predstavlja BIH na medjunarodnom nivou. Novim zakonskim propisima doslo je do znacajnog iskoraka i prilagodjavanju zakonodavstvu EU, pa se moze ocekivati da ce nakon potpune implementacije novih propisa, trziste osiguranja u BIH biti daleko izazovnije za „strane“ osiguravatelje. „Strani osiguravatelji“ najcesce ulaze na trziste tako sto kupuju mala osiguravajuca drustva u privatnom vlasnistvu.

PREPREKE ZA RAZVOJ TRZISTA:

mnostvo problema politicke prirode

visoka stopa nezaposlenosti

usporen proces privatizacije

17

neuredjeno finansijsko trziste

losa politika ulaganja sredstava rezervi osiguravatelja i otezana kontrola tih ulaganja

koncentracija velikog br.osiguravatelja na malom i nerazvijenom trzistu

gubitak povjerenja u osiguravatelje

nedovoljna zastupljenost zivotnog i imovinskog osiguranja

nedovoljni kadrovski potencijali

nelojalna konkurencija

kasnjenje u implementaciji novih zakonskih propisa

nedefinisana politika reosiguranja

nizak nivo saradnje izmedju osiguravatelja na polju rjesavanja aktuelnih problema na trzistu

izmjena strukture stanovnistva.

VIII SOCIJALNO OSIGURANJE

OSNOVE SOCIJALNOG OSIGURANJA

POJAM I NASTANAK SOCIJALNOG OSIGURANJA

Socijalno osiguranje – programi socijalnog osiguranja predstavljaju temelj za ekonomsku i zdravstvenu zastitu starijih lica, lica onesposobljenih za rad,djece i drugih koji imaju potrebu za socijalnom zastitom.

Socijalno osiguranje predstavlja programe osiguranja organizovane od strane drzave ili neke drzavne institucije koja preuzima rizike i zakonski je obavezna da, u propisanim slucajevima, pruzi odredjene naknade ucesnicima programa. Zajednicke karakteristike programa koji se svrstavaju u socijlano osiguranje:

da su pod pokroviteljstvom drzave

namijenjeni unaprijed odredjenoj kategoriji gradjana

zakonski su propisana prava, obaveze i dr.aspekti programa

ucesce u programima je ili obavezno ili je program toliko stimulativan da se najveci dio posmatrane populacije opredjeljuje da participira u programu

fondovi se formiraju putem poreza ili doprinosa.

Bismarck – ov model – zasnovan je na medjugeneracijskoj solidarnosti (pay-as-you-go) tako da svi poslodavci i zaposleni placaju doprinose u fond iz kojeg se isplacuju tekuce naknade.

18

Beveridge – ov – model – zasnovan je na drzavnom finansiranju, odnosno prikupljanju neophodnih sredstava putem poreza.

SOCIJALNO VS. PRIVATNO OSIGURANJE Razlike u odnosu na privatno osiguranje: naglasena socijalna dimenzija

zakonski propisana prava i obaveze

postojanje dugorocnih planova finansiranja, ali ne i rezervi obavezna participacija.

SOCIJALNO OSIGURANJEU SVIJETU

SOCIJALNO OSIGURANJEU SAD

Visokom nivou razvijenosti trzista osiguranja u SAD doprinosi i niz programa socijalnog osiguranja od kojih su najznacajniji:

program osiguranja starih lica, zavisnih clanova porodice i invalida program zdravstvenog osiguranja za stare i invalide

program osiguranja nezaposlenih program naknada zaposlenicima.

Za upravljanje licnim rizicima u SAD poseban znacaj imaju privatno zdravstveno osiguranje, privatni penzijski fondovi (dobrovoljno penzijsko osiguranje) zasnovani na sistemu akumulacije kapitala, kao i programi krupnog osiguranja.

SOCIJALNO OSIGURANJE U EVROPI

Opcenito se zasniva na 2 modela finansiranja:

Bismarckov model zasnovan na doprinosima za socijalno osiguranje.Pretpostavke: Osigurana lica su zaposleni, tj lica koja ostvaruju prihode

Finansiranje putem doprinosa koji su stepenovani prema prihodima

Visina doprinosa utvrdjuje se na bazi primanja.

Beveridgeov model zasnovan na finansiranju iz poreza, odnosno budzeta. Pretpostavke: Ukljuceno je cijelo stanovnistvo

19

Primarno se finansira iz drzavnog budzeta

Zahtijeva jednoobrazno opterecenje za sve, nezavisno od visine primanja.

Sistem socijlanog osiguranja usmjeren je prema penzijskom O, O za slucaj invalidnosti, zdravstveno O i O za slucaj nezaposlenosti.

SOCIJALNO OSIGURANJE U BIH

RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA U BIH

Nastanak socijalnog osiguranja u BIH veze se za pocetak proslog vijeka kada u zapadnoevropskim zemljama dolazi do boljeg organizovanja radniuka i do socijalnih reformi. Neposredno nakon II svj.rata donose se zakonski propisi kojima se regulise socijalno osiguranje na prostoru cijele bivse Jugoslavije. Tokom rata u 1.polovini 90-ih god proslog vijeka sistem socijalnog osiguranja u BIH pretrpio je katastrofalne posljedice i u finansijskom i u organizacijskom smislu. Socijalno osiguranje u oba entiteta zasnovano je na istim principima i realizuje se kroz programe penzijskog i invalidskog O, zdravstvenog O i O za slucaj nezaposlenosti.

PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

Sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u BIH ima slicnu ulogu kao i u ostalim zemljama, a to je obezbjedjenje starosnih, invalidskih i porodicnih penzija zasnovan je na pay-as-you-go principu finansiranja koji podrazumijeva medjugeneracijsku solidarnost, odnosno placanje doprinosa na plate zaposlenih u fond iz kojeg se isplacuju tekuce obaveze.

Penzijsko i invalidsko osiguranje u FBIH

Prava i obaveze iz penzijskog i invalidskog osiguranja u FBIH regulisana su Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Osiguranici

Kategorije osiguranika za koje je osiguranje obavezno:

Svi zaposlenici na teritoriji FBIH

Zaposlenici koji su u radnom odnosu u FBIH, a upuceni su na rad u inostranstvo

Drzavljani FBIH koji na teritoriji BIH rade kod strane organizacije, odnosno poslodavca ako to nije drugacije regulisano posebnim ugovorom

Lica koja nisu drzavljani FBIH koja na teritoriji FBIH rade kod strane organizacije, odnosno poslodavca

20

Fizicka lica i clanovi njihovog domacinstva koji se bave poljoprivrednom djelatnoscu kao jedinim ili glavnim zanimanjem, ako na dan podnosenja zahtjeva za prijem na osiguranje imaju navrsenih 15 god, opcu zdravstvenu sposobnost i prebivaliste na teritoriji FBIH.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja:

Starosna penzija

Invalidska penzija

Porodicna penzija

Naknada za fizicku onesposobljenost.

STAROSNA PENZIJA

Pravo na starosnu penziju osiguranik stice kad navrsi 65 god zivota i najmanje 20 god penzijskog staza (god osiguranja). Kada navrsi 40 god penzijskog staza osiguranik stice pravo na starosnu penziju, bez obzira na godine zivota. Ako se osiguraniku staz osiguranja racuna s povecanim trajanjem (zbog specificnosti radnog mjesta), starosna granica za sticanje prava na penziju smanjuje se srazmjerno stepenu povecanja staza. Osnova za utvrdjivanje starosne penzije je mjesecni prosjek plata koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 god osiguranja koje su za osiguranika najpovoljnije. Pod platom koja ulazi u osnovu za utvrdjivanje straosne penzije podrazumijeva se neto plata i novcane naknade koje je osiguranik ostvario, odnosno neto osnove za penzijsko i invalidsko osiguranje.

INVALIDSKA PENZIJA

Penzijsko i invalidsko osiguranje pruza pokrice i za slucaj invalidnosti. Invalidnost nastaje kada osiguranik, zbog trajnih problema u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredama na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu, koje se ne mogu otkloniti lijecenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio rasporedjen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Kategorije invalidnosti:

I kategorija invalidnosti kojoj pripadaju osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti

II kategorija invalidnosti kojoj pripadaju osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnoscu, odnosno osiguranici koji mogu da rade puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju njihovim tjelesnim i psihofizickim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije.

PORODICNA PENZIJA

Pravo na porodicnu penziju u slucaju smrti osiguranika imaju clanovi porodice i to: bracni drug i djeca (djeca rodjena u braku, vanbracna i usvojena djeca, pastorcad, unucad i druga djeca koju je osiguranik izdrzavao do svoje smrti). Uslov za ostvarivanje prava na porodicnu penziju clanovi porodice imaju kada je osiguranik ispunio uslove za starosnu penziju, po osnovu ostvarenog staza stekao uslove ze invalidsku penziju, odnosno kada je bio korisnik starosne ili invalidske penzije.

ZAGARANTOVANA PENZIJA I NAJNIZA PENZIJA

21

Pravo na zagarantovanu penzijuimaju osiguranici koji su ostvarili penziju u najvecem procentu od penzijske osnove i osiguranici koji su oostvarili starosno penziju sa 40 god penzijskog staza i invalidsku penziju sa 35 god penzijskog staza, kao i osiguranici koji su ostvarili invalidsku penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolescu. Zagarantovana penzija ne moze biti manja od 80% prosjecene penzije isplacene u decembru 2007.god i uskladjene prema ranije definisanom koeficijentu. Najnizi iznos penzije nemoze biti manji od 60% prosjecne penzije isplacene u decembru 2007.god, uskladjene prema ranije definisanom koeficijentu.

NOVCANA NAKNADA ZA FIZICKU ONESPOSOBLJENOST

Pravo na novcanu naknadu zbog fizicke onesposobljenosti stice osiguranik cija je fizicka onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti prouzrokovane radom. Osnova za utvrdjivanje novcane naknade za fizicku onesposobljenost je propisana najniza penzija.

FINANSIRANJE SISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Sredstva potrebna za finansiranje obaveza iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjedjuju se iz doprinosa za PIO, prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja i prihoda od imovine kojom raspolaze Federalni zavod za PIO. Obveznik uplate doprinosa je osiguranik i poslodavac, a propisane su i posebne odredbe za utvrdjivanje obveznika. Osnovicu za obracun doprinosa za PIO cini plata zaposlenika. Stope doprinosa za PIO iznose 17% iz osnovice na teret osiguranika i 6% na osnovicu na teret poslodavca.

PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE U REPUBLICI SRPSKOJ

Regulisano je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Opcenito, u RS ne postoje neke znacajnije razlike u pravima i obavezama iz PIO u odnosu na FbiH. PIO daje pravo na starosnu penziju, invalidsku penziju, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i rasporedjivanje, porodicnu penziju. Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju su navrsenih 65 god zivota i najmanje 20 god penzijskog staza (god osiguranja). Kada navrsi 40 god penzijskog staza osiguranik stice pravo na starosnu penziju, bez obzira na godine zivota. Specificnost propisa u RS je sto se zenama osiguranicima, ukoliko to zahtijevaju, daje pravo na starosnu penziju kad navrse 60 god i najmanje 20 god osiguranja odnosno kad navrse 35 godina staza u osiguranju.

PROBLEMI U FUNKCIONISANJU SISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Sistemi PIO u BIH nailaze na mnostvo poteskoca u svom funkcionisanju sto dovodi u pitanje njihovu odrzivost. Sa demografskog aspekta BIH se suocava sa slicnim problemima kao i vecina drugih zemalja, a to su pad prirodnog prirastaja stanovnistva i produzenje zivotnog vijeka stanovnistva, migracija i promjene strukture stanovnistva. Stanje u ekonomiji BIH direktno se reflektuje i na poslovanje fondova penzijskih osiguranja preko uplata doprinosa u fondove. Dodatni problemi su i nizak nivo privrednog razvoja, visoka stopa nezaposlenosti, efekti globalne krize, nepovoljno kretanje odnosa broja zaposlenih i broja penzionera, „siva ekonomija“.

Ekonomski aktivno stanovnistvo ili radna snaga – Odnosi se na zaposleno i nezaposleno stanovnistvo (lica koja traze posao).

22

Neaktivno stanovnisto – odnosi se na radno sposobna lica koja nisu ni zaposlena ni nezaposlena.

Zaposlena lica – lica koja imaju prihode.

MOGUCI PRAVAC REFORME SISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

U BIH su u okviru Projekta tehnicke pomoci za socijalno osiguranje, kojeg je podrzala Svjetska banka, uradjene startegije za penzijsku reformu u oba entiteta. Ovim strategijama predlaze se restruktuiranje penzijskog sistema u BIH na sistem sa 3 stuba:

Prvi stub se odnosi na dosadasnji pay-as-you-go sistem i on bi obuhvatao socijalne (minimalne penzije i penzije zavisne od visine dohotka u aktivnom periodu osiguranja

Drugi stub odnosi se na dobrovoljno penzijsko osiguranje zasnovano na sistemu akumulacije kapitala za koje bi premije uplacivali poslodavci na bazi kolektivnog ugovora, kao i penzije koje su ostvarene pod povoljnijim uslovima u skladu sa razlicitim propisima

Treci stub odnosi se na dobrovoljnu dugorocnu stednju na individualnoj osnovi putem dobrovoljnog penzijskog osiguranja.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

SISTEM ZDRAVSTVENE ZASTITE

ZZ u BIH regulisana je na entitetskim nivoima i nivou Distrikta Brcko sto rezultira jako kompleksnim organizacijskim rjesenjem.

Zdravstvena zastita – skup mjera usmjerenih na sistemsko upravljanje rizicima loseg zdravstvenog stanja gradjana.

Posebno mjesto u sistemu zz pripada zavodima(fondovima) zdravstvenog osiguranja. A znacajnu ulogu imaju i zavodi za javno zdravstvo koji obavljaju javno-zdravstvenu djelatnost usmjerenu na planiranje i realizaciju mjera: nadzora nad zaraznim i nezeraznim oboljenjima, obezbjedjenja zdravstvene ispravnosti hrane, vode,zraka i predmeta opce upotrebe, nadzora okoline, promocije zdravlja, prevencije oboljenja i provodjenje redovnih zdravstveno-statistickih istrazivanja.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U FBIH

23

Zdravstveno osiguranje u okviru socijalnog osiguranja u FBIH regulisano je odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Zakonom j e predvidjena mogucnost: obaveznog, prosirenog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U RS

Zdravstveno osiguranje u okviru socijalnog osiguranja u RS regulisano je Zakonomo zdravstvenom osiguranju. Ono je zasnovano na slicnim principima kao i u FBIH. Sustinska razlika je u vecem stepenu centralizacije u RS koja se ostvaruje preko jedinstvenog i samostalnog Fonda zdravstvenog osiguranja RS. Pored toga razlikuje se i stopa doprinosa koja iznosi 11,5% licnog primanja na koje seprema zakonskim propisima placa porez na dohodak.

OSIGURANJE ZA SLUCAJ NEZAPOSLENOSTI

Osiguranicima u slucaju gubitka zaposlenja daje pravo na podrsku u trazenju novog zaposlenja, kao i pravo nanovcanu naknadu i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje. Zakonskim propisima za sva zaposlena lica predvidjena je obaveza osiguranja za slucaj nezaposlenosti. Ona se ostvaruje paralelno sa penzijskim i invalidskim, odnosno zdravstvenim osiguranjem. Visina doprinosa u FBIH je 1,5% iz osnovice na teret osiguranika i o,5 na osnovicu na teret poslodavca. Ovi doprinosi se razdvajaju na federalni i kantonalni nivo. Visina doprinosa u RS je 0,7% licnog primanja na koje se prema zakonskim propisima placa porez na dohodak.

24